MALINA

Malina je višegodišnja samonikla biljka i ima zeljastu stabljiku. Grm naraste i do 250 cm u visinu. Listovi su složeni od 3 do 7 listića i perasto sastavljeni. Plodovi su zbirni, najčešće crvene boje, jako su ukusni za jesti, a beru se posve zreli. Sjemenke su svijetlosmeđe, mrežasto naborane, a najčešće ih raspršuju ptice. Cvjetovi su bijeli. Rasprostranjena je u Europi i sjevernoj Aziji. Raste na rubovima šuma gdje je veća vlažnost zraka. Ima ljekovita svojstva i koristi se za pravljenje mnogih proizvoda. Raste od sredine ljeta do sredine jeseni, a cvate od svibnja do lipnja. Prema imenu ovog voća nastalo je hrvatsko žensko ime Malina.

ARONIJA


Aronija je listopadni grm koji naraste 2 do 3 metra u visinu te 2 metra u širinu. Može uspijevati i na siromašnim tlima i zasjenjenim područjima, no više joj odgovaraju tla bogata hranivima te blago kisela. Pomaže kod šećerne bolesti, jača imunološki sustav i dobra je u sprječavanju srčanih i kardiovaskularnih bolesti. Obiluje vitaminima E, C, B2 i B6 te folnim kiselinama, a tijelo pročišćava od toksina te ublažava migrene.

Sorta je porijeklom iz Njemačke. Raste energično (do 2.0 m visoko) u kompaktni grm u obliku vaze, grananje počinje u bazi krošnje. Ima atraktivno sjajno tamno lišće, koje prelazi u narandžasto-crvenu boju u jesen. Cvjeta u proljeće prije nego druge sorte, ima bijele cvjetove, s crvenim prašnicima. Atraktivna je za pčele i leptire. Plodovi velike, sjajne i crne bobice u grozdovima, duplo veće nego one koje rastu u divljini. Budući da svi plodovi ne dozrijevaju u isto vrijeme, ptice ih rado jedu. Stoga ih svakako morate zaštititi, jer inače neće potpuno dozrjeti. Sadrže visoke količine vitamina (uglavnom vitamin C), minerala i antioksidansa. Komercijalno se uzgaja posebno za sok, najčešće se koristi za džemove, žele i sirupe. Dobro podnosi vlažna ili suha zemljišta, potpuno ili djelimično osunčana. Preporuka je da se uzgaja kao voćna biljka, također je dobra za uređenje (za naturalističku sadnju, kao grm za ivčnjak ili kao biljka za kontrolu erozije). Otporna je na hladnoću, do -37 ° C.

 

HASKAP - sibirska borovnica

Pošto plod dospijeva vrlo rano, najčešće se konzumira sirov, ili se od njega prave džemovi, želei, osvježavajuća pića ili se dodaje u zamrznute i fermentirane mliječne proizvode (jogurt, sladoled), koje oboji crvenoljubičasto. Koristi se i u kulinarstvu kod spremanja jela od divljači i crvenog mesa. Bobice haskapa bogat su izvor vitamina C, antocijana, proantocijana i drugih flavonoida, a imaju i antikancerogena, antimutagena, protuupalna i protualergijska svojstva. U područjima, gdje haskap raste u prirodi, koristi se u narodnoj medicini kod ateroskleroze, hipertenzije gastrointestinalnim poremećajima, a čemu u prilog idu novije znanst.ve
Haskap je listopadni grm, koji može narasti od 1 do 3 m u visinu i 1,5 m u širinu (u kultivaciji 1,8 m u visinu i 1 m u širinu). Spada u dugovječne biljke, doživi 25 do 30 godina. Često se prvi listovi već počinju razvijati ispod snijega. Nije samooplodna voćna vrsta te treba saditi barem dvije različite sorte zajedno, a preporučuje se saditi i tri do četiri sorte u nasadu, koje cvatu u isto vrijeme. U novije vrijeme uzgojene su i sorte oprašivači, koje počinju cvasti ranije i cvatu kroz relativno dugo razdoblje.

BOROVNICA - američka

Naj bolje uspijevaju na humusnim, prozračnim i izrazito kiselim tlima uz pH vrijednost 3,5 do 5,2 (optimalno 4,3 do 4,8). Borovnice vole veći sadržaj humusa u laganijim tlima (5%), zahtijevaju stalnu i dostatnu vlagu ali treba izbjegavati zemljište sa stajaćim vodama ili visokom razinom podzemnih voda. Zbog tako specifičnih zahtjeva uzgoj američkih borovnica u intenzivnim nasadima ili pojedinačnih rodnih grmova uz okućnice predstavlja pravi izazov.

CHandler

Grm je visok (do 1, 6 m), malo se širi. Bobice su krupne, plave boje, s voštanim premazom i urednim ožiljkom. Plodovi dosežu masu od 2, 5-5 g, promjera 2-3 centimetra, blago spljoštene s krajeva, nalikuju gumbu. Imaju sladak, ugodan okus i laganu, gustu kašu.
Duke
 
Visina žbuna do 1,8 m sa čvrstim izbojima. Cvjeta kasno, nakon proljetnih mrazeva. Rod je konzistentan i bogat. Plodovi su veliki, svijetlo plavi, blago ovalnog oblika. Okus i aroma su intenzivniji ako se čuvaju u hladnjačama. Dozrijeva sredinom srpnja. Duke zahtijeva češće orezivanje zbog svoje tendencije ka visokom produktivnošću. Sorta je pogodna za mehaničku berbu
 

Blue Crop

Produktivna sorta koja s rodom kreće u sredini sezone (krajem lipnja, početkom srpnja). Blue Crop je samo oplodna sorta ali ju je potrebno spariti s partner voćkom kako bi davala dobre rezultate. Vrlo je cijenjena zbog svoj otpornosti na niske temperature. Rađa vrlo dobro ako joj se pruži adekvatna njega. Naraste do 1.5 m u visinu i otprilike toliko u širinu. Kao i svaka druga sorta borovnice „Bluecrop“ zahtjeva tla kisele reakcije. Pozicija za sadnju bi trebala biti dobro osunčana. Plodovi „Bluecropa“ su srednje veličine, lijepe voštano plave boje s visokim postotkom šećera.